Privlačno mjesto za ljubitelje planina
Kaštela, zahvaljujući svome položaju, pružaju odmor na morskoj obali, ali i prekrasan pogled na Kaštelanski zaljev s planine Kozjak svim ljubiteljima planinarenja.
Iznad Kaštela se u smjeru zapad-istok proteže planina Kozjak. Kozjak se u dužini od 16 km proteže od Klisa na istoku do prijevoja Malačka na zapadu. Najviši vrh je Veli vrj (779 m). Biljni pokrov koji raste na južnim obroncima - lemprika, mirta, brnistra i planika – karakterizira mediteransku floru, dok na sjevernim obroncima susrećemo bijeli i crni grab, crni jasen i hrast koji karakteriziraju submediteransku floru. Na Kozjaku raste više vrsta endemskog bilja, među kojima i orhideje.
Preko planine Kozjak u prošlosti su vodili karavanski putevi. Danas na Kozjaku i okolnim područjima Kaštelanske zagore postoji oko 80 km označenih planinarskih staza, ugodnih za rekreativno planinarenje. Stijene Kozjaka poznate su po alpinističkim penjačkim smjerovima (npr. u blizini planinarskog doma "Malačka") koji nisu zahtjevni i mogu ih savladati i rekreativci.
Poznati planinarski putevi su Planinarski put Dalmacije i Planinarski put "Koljevkom hrvatske državnosti Bijaći – Klis". U dužini od 30 km obuhvaćeno je 19 kontrolnih točaka i to većinom sakralnih objekata sagrađenih u doba hrvatskih narodnih vladara (sv. Marta u Bijaćima, sv. Nofar Stomorija, sv. Juraj od Raduna, sv. Ivan Biranj, sv. Kuzma i Damjan, sv. Juraj od Putalja i dr.) koji se protežu sve do Šuplje crkve u Solinu.
Na spomenutim putevima nalaze se 4 planinarska doma (Putalj u Kaštel Sućurcu, Koludar u Kaštel Kambelovcu, Split i Malačka u Kaštel Starom), jedno planinarsko sklonište (Orlovo gnjezdo u Kaštel Kambelovcu) i lovački dom u kojem planinari mogu dobiti okrijepu i prenoćište. Padinama Kozjaka prolazi protupožarni put koji omogućuje da se do svakog planinarskog doma može doći biciklom, a na isti način je moguće voziti se od istočnog do zapadnog dijela planine.
Preko uređenih staza možete se popeti na sljedeće vrhove Kozjaka: Biranj ( sv.Ivan), Sv.Jure i Veli vrj.
Vrh Biranj, 631 m
Sveti Ivan Biranj s kapelom sv. Ivana, zaštitnika Kaštel Lukšića, najviši je vrh zapadnog dijela Kozjaka. Najviša točka vrha malo je istočnije od kapele, ali do nje nema puta. Na području Malačke i Sv. Ivana Birnja članovi PK-a Split uredili su splet ekološko-poučno rekreacijskih staza te ih označili žuto-zelenim markacijama. Najzanimljivija točka je krška lokva Jezero, u čijoj je blizini izvor pitke vode koji nikada ne presušuje.
Prilaz:
Malačka – Sv. Ivan Biranj 1.15 h
Kaštel Stari – željeznička stanica Kaštel Stari – Malačka – Sv. Ivan Biranj 2.45 h
Planinarska kuća kuća Pod Koludrom – Sv. Ivan Biranj 2 h
Uspon s prijevoja Malačka na vrh Sv. Ivan Biranj atraktivna je i jednostavna planinarska šetnja. Do prijevoja Malačka stiže se cestom ili pješačkim putem iz Kaštel Starog. Put prema vrhu počinje kod planinarske kuće Česmina. Markacija vodi, prateći hrbat u istočnom smjeru, kroz kamenjar i makiju na vršak Birnjac (562 m), a zatim dalje hrptom još 30 minuta na Sv. Ivan Biranj. S vrha Sv. Ivana Birnja markacija se nastavlja prateći stjenoviti hrbat do Grebina, a odatle se spušta desno nizbrdo na uzdužni požarni put, na mjestu gdje na njega prilazi i put od kapele sv. Lovre. Požarnim putem se u istočnom smjeru podno stijena može nastaviti do planinarske kuće Pod Koludrom.
Vrh Sv. Jure, 676 m
Sv. Jure najviši je vrh istočnog dijela Kozjaka. Na vrhu je kapela sv. Jurja, sagrađena na suhozidnom bedemu prapovijesne gradine, okružene srednjovjekovnim grobnim pločama.
Prilazi:
Planinarski dom Putalj – Sv. Jure 2.45 h
Ninčevići – Sv. Jure (Splitovim klinčanim putem) 2.30 h
Solin – Sv. Jure (preko »malih skalica«) 2 h
Klis – Markezina greda – Sv. Jure 4 h
Najkraći prilaz je iz Solina. Prilaz Splitovim klinčanim putom iz Ninčevića najatraktivniji je, no valja računati da je zahtjevan pa se nije preporučen neiskusnim planinarima. Uspon od planinarskog doma Putalj neznatno je duži od ovih prilaza, ali je zanimljiv za planinare koji žele proći duž cijelog Kozjaka.
Opis najkraćeg prilaza iz Solina: Od Ninčevića treba krenuti markiranom stazom i od zadnjih kuća nastaviti kratko požarnim putem. Nakon stotinjak metara, staza prema Sv. Juri naglo skreće prema sjeveru i vodi u gustu borovu šumu. Staza se dosta naglo penje i nastavlja položenim padinama sve do izlaza iz šume, odakle ide prema zapadu, krivuda te se naglo penje golim kamenjarom i neugodnim siparom pod samu liticu. Zatim se dolazi do tzv. malih skalica, grubo uklesanog nogostupa u stijeni gdje pomažu i zabijenim klinovi. Nakon toga izlazi se na vrh grebena i nastavlja hodati pet minuta sjeverozapadno, kamenjarom do vrha i kapele sv. Jure.
Vrh Veli vrj, 779 m
Veli vrj je najviši vrh Kozjaka i zaobljena kamenita glavica na kojoj se nalazi ograđena zgrada vojnog objekta. Budući da je sam Veli vrj nepristupačan, u planinarskom smislu zamjenjuje ga kapelica Sv. Luke na rubu Kozjakove stijene (20 minuta od vrha), s lijepim pogledom na more s otocima i na grad Split s brdom Marjan.
Planinarska društva rado će za grupe planinara i pojedince osigurati pratnju vodiča – planinara, koji će im omogućiti uživanje u pogledu na Kaštela, Kaštelanski zaljev, Trogir, Split i srednjodalmatinske otoke te na Kaštelansku zagoru.
Za sva dodatna pitanja ili preporuke za planinarenje kontaktirajte nas!
Pretraga smještaja
